Cijene goriva divljaju diljem Europe, Hrvatska se još i dobro drži. Evo zašto

Plovidba Hormuškim tjesnacem, ključnim pomorskim prolazom između Irana i Omana, posljednjih je dana ponovno postala iznimno rizična. Zabilježeno je više napada na naftne tankere za koje se odgovornost pripisuje Iranu i jemenskim hutistima koje podupire Teheran.

Sjedinjene Države poručuju da je plovni put i dalje otvoren, ali istodobno prijete napadima na iranske mostove i elektrane ako se napadi nastave.

Stručnjaci ističu da su posljednji napadi uglavnom bili usmjereni na velike međunarodne trgovačke brodove, a ne na lokalni pomorski promet, no unatoč tome snažno utječu na cijene nafte i goriva u Europi.

U lipnju cijene goriva privremeno pale

Nakon što su Washington i Teheran u lipnju postigli memorandum o razumijevanju od 14 točaka, koji je uključivao i primirje, inflacija cijena goriva u Europi nakratko je zaustavljena.

Prema najnovijim podacima Eurostata, u lipnju su u odnosu na svibanj cijene dizela pale za 6,4 posto, a benzina za 4,2 posto, prenosi Euronews.

Najveći pad cijena dizela zabilježen je u Češkoj (-11,3 posto), Poljskoj (-9,7 posto) i Bugarskoj (-9,4 posto), dok je najmanji bio u Mađarskoj (-0,6 posto), Italiji (-1,4 posto) i Sloveniji (-1,6 posto).

Kod benzina su jedino Cipar (+0,7 posto) i Italija (+0,5 posto) između svibnja i lipnja zabilježili rast cijena. U svim ostalim državama cijene su pale, najviše u Švedskoj (-7,8 posto), Belgiji (-7 posto) i Poljskoj (-6,6 posto).

No novo zaoštravanje situacije na Bliskom istoku ponovno je preokrenulo trend. Cijena sirove nafte prošlog je tjedna na svjetskom tržištu premašila 100 dolara po barelu, što je najviša razina od početka lipnja.

Hrvatska među državama s najmanjim rastom cijena

Na godišnjoj razini, uspoređujući lipanj 2025. i lipanj 2026., najveći rast cijena goriva zabilježen je u Bugarskoj, Litvi i Rumunjskoj, gdje je poskupljenje premašilo 23 posto.

Još veći rast zabilježen je izvan Europske unije, u Turskoj, gotovo 32 posto, te Gruziji, gotovo 30 posto.

S druge strane, Hrvatska se nalazi među državama s najmanjim rastom cijena goriva u Europskoj uniji, čak i uz današnje povećanje. Godišnje povećanje iznosilo je 12 posto, a niži rast zabilježen je samo u Irskoj (11,3 posto), Njemačkoj (11,1 posto), Slovačkoj (10,9 posto), Estoniji (9,6 posto), Španjolskoj (7,9 posto), Poljskoj (5,8 posto), Mađarskoj (2,3 posto) i Malti, gdje cijene nisu rasle.

Kako neke zemlje zadržavaju niže cijene?

Ako se izuzme Malta, najmanji rast cijena goriva u Europskoj uniji zabilježile su Mađarska, Poljska i Španjolska.

Mađarska je ograničila cijene goriva, dok su Španjolska i Poljska rast cijena ublažile smanjenjem PDV-a na benzin i dizel.

Takav potez izazvao je određene kritike u Bruxellesu jer je Europska unija državama članicama preporučila smanjenje trošarina, a ne PDV-a.

Španjolska pritom ima i dodatnu prednost zahvaljujući razvijenoj infrastrukturi za preradu nafte. Iako u velikoj mjeri ovisi o uvozu sirove nafte, raspolaže velikom mrežom rafinerija, zbog čega je manje ovisna o uvozu gotovih naftnih derivata i troškovima njihove opskrbe.

"Španjolska ima jedinstven sustav naftne infrastrukture sa širokom geografskom pokrivenošću i visokom međusobnom povezanošću, uključujući 11 naftnih lučkih terminala, opsežnu mrežu naftovoda i velike skladišne kapacitete povezane s rafinerijama", navodi Međunarodna agencija za energiju (IEA).